Nasilje nad ženama je najrašireniji oblik ugrožavanja osnovnih ljudskih prava, a to su pravo na život, na privatnost i obiteljski život, pravo na zaštitu dostojanstva, pravo na slobodu izražavanja, pravo na dom te na život bez mučenja i nečovječnog postupanja itd.
Bitno je znati da nasilje ne mora biti samo fizički. Postoje i drugi oblici nasilja kao što je psihičko nasilje odnosno primjenjivanje psihičke prisile koja uzrokuje strah, osjećaj ugroženosti, uznemirenost i slično. U nasilje se ubraja i seksualno zlostavljanje, zatim ekonomsko zlostavljanje, iskorištavanje djece ili drugih voljenih osoba, te kontrolisanje putem zaštite i brige.
Nažalost, žene žrtve nasilja se vrlo rijetko odluče prijaviti nasilnika iz razloga jer se javlja strah od toga da će dodatno isprovocirati nasilnika i na taj način dovesti do još težeg nasilja, ekonomske ovisnosti. Žrtve često imaju nisko samopouzdanje i misle kako im niko ne može pomoći.
Poražavajuća činjenica je to da je svaka treća žena u BiH žrtva nasilja, a svi oblici nasilja u kojima se djevojčice pojavljuju kao žrtve u Bosni i Hercegovini kontinuirano rastu
Kampanja za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama pokrenuta je 1991.godine od strane Women’s Global Leadership Institute. Generalni sekretar UN-a, kao potporu ovoj inicijativi civilnog društva, pokreće kampanju UniTE koja poziva na globalne akcije za povećanje svijesti i zagovaranju te UN obilježava 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja od 25.novembra do 10.decembra 2021. Naziv kampanje je bio ”Narandžasti svijet: okončajte nasilje nad ženama odmah!”
Od tada, svaki 25. u mjesecu se obilježava ”Narandžasti dan” (Orange Day) kako bi podsjetili koliko je važna prevencija, spriječavanje i sankcija nasilje nad ženama i djevojčicama.
Prema zakonu o zaštiti nasilja u porodici zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici, odgajatelji, medicinske, obrazovne i druge ustanove i organi, kao i nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjene radnje nasilja u porodici iz člana 7. stav 2. ovog zakona, dužni su odmah po saznanju prijaviti učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi.
Prijavu iz stava 1. ovog člana dužni su dostaviti i članovi porodice, kao i svaki građanin koji sazna za učinjene radnje nasilja u porodici nadležnoj policijskoj upravi.
Prijavu može podnijeti i žrtva nasilja u porodici.
Prijavu iz stava 1. ovog člana dužni su dostaviti i članovi porodice, kao i svaki građanin koji sazna za učinjene radnje nasilja u porodici iz člana 7. stav 2. ovog zakona, a posebno ako je žrtva nasilja dijete.
Osoba koja ne izvrši obavezu prijavljivanja radnji nasilja u porodici iz člana 7. stav 2. ovog zakona čini prekršaj osim u slučaju kada nasilje u porodici prijavi žrtva nasilja.
Nasilje nije privatna stvar i tiče nas se svih. Ne okreći glavu, prijavi nasilje!